Svaki stanovnik Srbije godišnje u proseku stvori 318 kilograma otpada iliti dnevno za sobom ostavi oko kilogram smeća. Do nedavno je veoma mali procenat tog otpada recikliran, što će uskoro biti promenjeno jer će se u više gradova otvoriti reciklažni centri. Planirano je da se u ovim centrima privremeno skladišti i razdvaja otpad. Osim što se u Srbiji sve više vodi računa o životnoj sredini, što su pokazala i poslednja istraživanja, otvaranje ovih centara doneće i nova zaposlenja. Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja, ranije je govorio da je uvođenje primarne selekcije i uređenje tokova otpada doprinelo da danas u reciklažnom sektoru radi oko 7.000 ljudi. Plan je, međutim, da do polovine naredne godine ukupan broj zaposlenih u reciklažnoj industriji dostigne 10.000 ljudi. Iako je separacija otpada trenutno organizovana u skoro 100 gradova u Srbiji, ona još nije na zadovoljavajućem nivou. U nekim gradovima reciklažni centri već postoje, a jedan od dobrih primera je pogon u Subotici, gde je do sada prikupljeno i prerađeno oko 500 tona sirovina. Samo Subotica mesečno proizvede od 1.000 do 1.500 tona otpada za reciklažu.
Svaki stanovnik Srbije godišnje u proseku stvori 318 kilograma otpada iliti dnevno za sobom ostavi oko kilogram smeća.
Do nedavno je veoma mali procenat tog otpada recikliran, što će uskoro biti promenjeno jer će se u više gradova otvoriti reciklažni centri. Planirano je da se u ovim centrima privremeno skladišti i razdvaja otpad.
Osim što se u Srbiji sve više vodi računa o životnoj sredini, što su pokazala i poslednja istraživanja, otvaranje ovih centara doneće i nova zaposlenja. Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja, ranije je govorio da je uvođenje primarne selekcije i uređenje tokova otpada doprinelo da danas u reciklažnom sektoru radi oko 7.000 ljudi. Plan je, međutim, da do polovine naredne godine ukupan broj zaposlenih u reciklažnoj industriji dostigne 10.000 ljudi.
Iako je separacija otpada trenutno organizovana u skoro 100 gradova u Srbiji, ona još nije na zadovoljavajućem nivou. U nekim gradovima reciklažni centri već postoje, a jedan od dobrih primera je pogon u Subotici, gde je do sada prikupljeno i prerađeno oko 500 tona sirovina. Samo Subotica mesečno proizvede od 1.000 do 1.500 tona otpada za reciklažu.
Subotica je dobar primer, a taj dobarprimer uskoro će moći da sledi i 16 opština u Srbiji. Prema podacima Ministarstva životne sredine, potpisani su ugovori sa 16 opština za izgradnju 17 reciklažnih centara, izgrađeno je njih pet, sledi adaptacija osam, a kada se to sve završi teritorija Srbije će u potpunosti biti pokrivena tim pogonima.
Ovi centri će obuhvatati prostor u kome se prethodno odvojeni otpad na propisan način prikuplja, razvrstava i tretira, a posle prerade postaje materijal pogodan za transport i dalju reciklažu. Kao krajnji proizvod dobijaće se balirani papir i karton, neobojeni i obojeni pet, balirana folija i ostala plastika i tetrapak, aluminijumske konzerve i staklo u rasutom stanju.
Pored separisanog komunalnog otpada - plastike, limenki, stakla i papira, u reciklažnim centrima biće obezbeđeni i uslovi za prikupljanje i baterija, akumulatora, otpadnih ulja, guma, električnog i elektronskog otpada.